Izlaganje suncu

 

Izlaganje suncu je i zdravo i štetno

Potamnjela je koža u prošlosti bila znak socijalnih razlika, blijeda je put bila privilegij aristokracije, dok je tamna označavala niže slojeve, da bi se 70-ih i 80-ih godina prošloga stoljeća pretvorila u pravi moderni kult. No, unatrag nekoliko desetljeća više je razloga za zabrinutost nego za zadovoljstvo. Strah se pojavio zbog ozonske rupe, a opasnost se nadvila nad svijetlim fototipom. U porastu su melanomi, čak 132.000 novih slučajeva godišnje u svijetu, preuranjeno starenje kože te alergije na sunce. S druge nam strane melanin, koji se proizvodi pod utjecajem sunčevih zraka, itekako služi. Nakon što ga melanociti proizvedu, premješta se u površinske slojeve gdje stvara sloj koji DNK štiti od štetna sunčeva zračenja, a koži ujedno daje lijep, preplanuli izgled. Osim toga u epidermi se, pod utjecajem UVB zraka, sintetizira vitamin D koji je važan za apsorpciju kalcija. Zbog svega smo se toga odjednom našli u slijepoj ulici jer se čini da je izlaganje suncu i zdravo i štetno. Kako bismo iz te ulice izašli na sunce neoštećene kože, dovoljno je slijediti nekoliko osnovnih preporuka.

 

Pripreme za sunce

Prije odlaska na more ili u planine i duljeg izlaganja suncu, kožu bi trebalo pripremiti. Neki stručnjaci preporučuju prethodnu pripremu odlaskom u solarij, no treba biti pažljiv jer ni s tim nije dobro pretjerivati. Naime, stručnjaci ne preporučuju odlaziti u solarij više od 50 puta). Dobru pomoć prije sunčanja koža može dobiti iz prehrambenih namirnica i to onih koje sadrže betakaroten. To su dinja, marelica, rajčica, lubenica i špinat. Poželjno je u tijelo unijeti vitamine A, C i E i selen, koji se smatraju snažnim neutralizatorima kada je riječ o promjenama i oštećenjima kože. Rezultati studije objavljene u časopisu Journal of Clinical Nutrition pokazali su da dnevna doza od 25 mg betakarotena i 335 mg vitamina E može djelotvorno zaštititi kožu od UV zračenja. S terapijom treba početi barem šest tjedana prije intenzivnijeg sunčanja. No čak ni nakon takve pripreme na jakom suncu nećemo biti posve sigurni, stoga je jedna od preporuka stručnjaka da se ne treba sunčati između 10 i 16 sati. Dobro je znati da pod ultraljubičastim zrakama bez zaštitnog faktora možemo ostati najviše 20 minuta.

 

Kada pomažu kreme?

Kako biste pravilno procijenili je li zaštitna krema doista djelotvorna, treba samo izračunati. Na primjer, zaštitni faktor 15 omogućuje nam da na suncu ostanemo pet sati po formuli 20 min x 15 SPF = 300 minuta ili pet sati. No to ne znači da povećanje zaštitnog faktora omogućuje proporcionalno povećanje vremena sigurnog sunčanja. Važno je doznati i podatak o ultraljubičastom indeksu koji označava dnevnu dozu očekivanog rizika od izlaganja suncu. Osim pripreme i nanošenja krema sa zaštitnim faktorima te obnavljanja aplikacije nakon izlaska iz vode ili nakon tuširanja važno je nositi i sunčane naočale koje imaju zaštitu od UVA i UVB zračenja. Pozornost treba posvetiti zaštiti nježne dječje kože, najbolje laganom i prozračnom svijetlom odjećom te nanošenjem zaštitnih sredstava i dok ste u sjeni. Fotosenzibilnost mogu prouzročiti i neki lijekovi. Uzimate li antibiotike, antipsihotike, citostatike, diuretike, antidepresive, antihistamine i antihipertenzive, budite oprezni dok se sunčate.

 

Pjege su ipak samo kozmetički problem

Mnogi se građani nakon godišnjih odmora, a time i dužeg i intenzivnijeg izlaganja sunca, nerijetko zabrinu novim pjegama ili tamnijim izgledom već postojećih. No, kako navode stručnjaci, nema mjesta panici niti zabrinutosti. Naime pjege (grčki: ephelides) su žućkastosmeđe, sitne mrlje na koži veličine od 1 do 5 mm, jednake pigmentacije, najčešće na dijelovima tijela izloženim sunčevoj svjetlosti. U ljetnim su mjesecima tamnije i uočljivije, a tijekom zime blijede. Uglavnom su na koži plavokosih i crvenokosih te osoba svijetle puti. Smatra se da se javljaju zbog genetske predodređenosti, no riječ je o neopasnim kožnim promjenama koje su samo kozmetički problem. Iznimno rijetko mogu se javiti kao popratna pojava nekih sistemskih bolesti (xeroderma pigmentosum, neurofibromatosis). Pjege ne uzrokuju nikakve komplikacije, no treba naglasiti da osobe s pjegama mogu biti podložnije melanomima i karcinomima kože i to zbog tipa kože koji imaju – s manjom koncentracijom poželjnog foto zaštitnog pigmenta. Iz pjega nikada ne nastaju melanom ni karcinom kože. Ako su kozmetički problem, mogu se ukloniti specijalnim kremama, pilinzima i laserskom terapijom, no ta rješenja obično nisu trajna jer je riječ o genetskoj predispoziciji pa će se za ponovna sunčanja opet pojaviti. Najvažnije su pak preventivne mjere izbjegavanja i zaštite od sunčeva zračenja i to već od djetinjstva.

Više o zaštiti Vaših i očiju Vaših najmlađih možete pročitati na Sunčane naočale nisu samo modni dodatak