Jedite manje, urednije i zdravije

Zimski i osjetno hladniji mjeseci traže težu hranu koja dodatno opterećuje organizam. Valja istaknuti kako se upravo tijekom tih „zubatih“ dana mnogi građani rjeđe kreću i prirodne okoliše i gradske šetnice radije mijenjaju toplijim naslonjačima svojih domova, što također baš i ne ide u prilog kondiciji i zdravom tijelu. Glavobolja, žgaravica, mučnina, težina i bolovi u želucu kao i zastoj i plinovi, samo su neki od simptoma koji prate nezdravu ishranu i prejedanje.

 Uz svijest o zamkama blagdanskog stola, nezadovoljan pogled na kućnu vagu, ali i odraz u ogledalu, evo i nekoliko korisnih prijedloga i savjeta kako sačuvati dobar izgled, zdravlje i kondiciju te i nakon blagdana „uskočiti“ u staru odjeću.

Mnogi smatraju, i to ne samo u ovo zimsko vrijeme, zlatnim pravilom ishrane dobar i kvalitetan doručak. Stoga nikako ne izbjegavajte doručkovati svaki dan, najbolje u isto vrijeme. Naime, upravo o doručku ovisi hoćete li se boriti s viškom kilograma i zdravstvenim tegobama ili ćete kvalitetnim doručkom ubrzati svoj metabolizam, dati organizmu dovoljno energije i izbjeći da pregladnite te se u vrijeme ručka prejedete.

Za svakodnevni doručak dovoljno je do 400 kalorija. Namirnice koje će pojedinac doručkovati svakako su vlastiti izbor, ali svakako bi trebalo voditi računa da su pune proteina i vlakana te što više izbjegavati one s pretjeranim šećerom i ugljikohidratima, odnosno što više izbjegavati palačinke, tostove, uštipke, slatka peciva, pite, slatke pahuljice, čokoladice, pečena jaja, kobasice, slaninu… Namirnice pak s dovoljno vlakana, proteina i manje zasićenih masnoća poput zobenih pahuljica, voća, svježih bobica, laganog jogurta i mlijeka (light), kao i svježi sir, preporuke su za zdravi doručak.

Ručak je za većinu ljudi glavni obrok tijekom dana, no, valja se oduprijeti zamkama privlačnih mirisa koji nas mame. Jedite manje, sporije i dobro prožvačite svaki zalogaj. Jedno od najpoznatijih jela, naročito za blagdane, ali i mnoga obiteljska okupljanja, svakako je purica s mlincima. I dok je puretina namirnica koja je i više nego potrebna, a i poželjna u uravnoteženoj prehrani, mlinci, nerijetko masni, svakako to nisu. Kako bismo rekli, energetska bomba, s više štete nego koristi. Zdraviji bi pak izbor bio cjelovite žitarice poput integralne riže, ječma, prosa ili čak kvinoje umjesto mlinaca, ali i krumpira. Ukoliko pak jedete pečenja i drugo „teže“ spravljeno meso, ublažite ga većim količinama svježe salate koju možete začiniti nerafiniranim uljima poput sezamovog, suncokretovog i maslinovog uz koju kap limunova soka.

Svakako bi se na „zdravom“ stolu trebali naći i juha, piletina, riba i puno povrća za koje valja pripaziti da se tijekom pripreme ne prekuha.

Puno povrća se, primjerice, nalazi i u popularnoj francuskoj salati, međutim, to je odmah ne čini i najzdravijim obrokom. Naime, premda je povrće u njoj zdravo, valja pripaziti kod uporabe majoneze te se odlučiti za nemasnu.

S obzirom da je i sol nezaobilazni začin gotovo svake hrane, valja pripaziti na doziranje. Previše soli nije zdravo za organizam, a možete je zamijeniti i drugim začinima naročito svježim, pritom ne mijenjajući dobar okus i pomažući svojem kardiovaskularnom sustavu smanjenjem krvnog tlaka i težih oboljenja.

Ni sa šećerom, odnosno slasticama ne treba pretjerivati, a naročito valja izbjegavati uzimati slatko odmah nakon objeda.

Večera bi pak trebala biti najlaganija i svakako u isto vrijeme i ne prekasno. Znači, puno prije spavanja, kako se tijelo tijekom noći ne bi opteretilo i probavljalo hranu dok je metabolizam znatno sporiji.

I kod pića valja pripaziti i izbjegavati štetna, poput pretjerane količine alkoholnih te jako zaslađenih pića. Osim, što alkoholna pića utječu na naše psihičko stanje, utječu i na naš organizam ostavljajući znatne posljedice poput intoksikacije i dehidracije. Isto tako alkohol obiluje kalorijama, a nerijetko djeluje kao aperitiv, odnosno otvara apetit. Što više alkohola, više hrane, više kalorija. Stoga kako niti u iću, ne valja pretjerivati niti u piću. Čaša do dvije crnog vina bit će dovoljne da zaokružite zdrav objed, a svakako će dobro doći i vašem organizmu kao dobar antioksidans koji će imati i blagotvoran učinak na zdravlje srca i krvnih žila. Ukoliko ipak pretjerate s čašicom više, savjetujemo da između njih popijete čašu vode i izbjegnete probleme sa želucem. Svakako bi valjalo izbjegavati i gazirana pića.

Uza sve spomenute savjete, osluškujte svoje tijelo i ako vam kaže da ste pretjerali – poslušajte ga.