Srčane bolesti

 

Nikad nije kasno naučiti održati srce zdravim i snažnim

 

Posljedice svakodnevnog stresa kojem je izložena većina ljudi, loše navike poput tjelesne neaktivnosti i loše prehrane, kao i genetsko nasljeđe i ateroskleroza, uzroci su nastanka raznih kardiovaskularnih bolesti koje uvelike smanjuju kvalitetu života. Izbjegavanje i odgađanje redovitih kontrolnih i/ili sistematskih pregleda ne idu u prilog boljitku. Stoga se valja na vrijeme osvijestiti o zdravlju i prevenciji bolesti srca i krvožilnog sustava, posebice infarkta, jer, ne navodi ih se bez razloga kao „svjetskog ubojicu broj 1. S promjenama nikad nije kasno, a vratit će vam pozitivno višestruko, ne samo na fizičkoj razini i općem stanju, nego na svim područjima života.

 

Redoviti sistematski pregled uz najsuvremenije medicinske uređaje i stručan pristup medicinskog osoblja, pokazat će vaše trenutno stanje i ukazati na eventualne daljnje pretrage i postupke. Naime, ovisno o indikaciji i potrebi svakog pacijenta ili klijenta ponaosob, a naročito u slučaju hitnosti, sve je pretrage moguće obaviti istog dana. Kompletan kardiološki pregled uključuje laboratorijske pretrage, EKG, ultrazvuk srca, ergometriju, a prema potrebi i CT koronarografiju, neinvazivnu dijagnostičku metodu kojom se gotovo sa 100-postotnom sigurnošću može isključiti ili potvrditi koronarna bolest, može se obaviti za dva sata.

 

Najčešći uzrok nastanka bolesti srca i krvnih žila je ateroskleroza odnosno koronarna bolest. I dok je nekad ta bolest najčešće pogađala osobe srednje i starije dobi, odnosno osobe iznad 40 godina života, svakodnevni je stresni i nezdravi način života tu dobnu granicu znatno snizio. Štoviše, prepolovio ju je. U današnje vrijeme i mladi od 20 godina obolijevaju od bolesti srca i krvnih žila. Koliko su se bolesti prouzročene nerazvijenom ili slabom zdravstvene kulturom proširile, govori i alarmantan podatak da svake godine u smrt pošalju više od 17 milijuna ljudi diljem svijeta. Niti Hrvatska nije izuzeta, jer su prema statističkim podacima, navedene bolesti prvi uzrok smrtnosti. Stoga ne čudi hitnost u razvijanju svijesti o opasnosti tih bolesti i otklanjanju uzroka njihova nastajanja.

 

Vodeći uzroci, kako smo već spomenuli, a koji se bez velikog truda mogu otkloniti su loša prehrana, prevelika tjelesna težina i fizička neaktivnost. Premda na stres koji povećava adrenalin, a koji pak ubrzava otkucaje srca, odnosno pumpanje krvi i povećanje arterijskog tlaka, a što opterećuje srce i dugoročno dovodi do infarkta, ne možemo uvijek utjecati, raznim tehnikama samokontrole i opuštanja, možemo ga uvelike ublažiti, a time i znatno rasteretiti svoje srce. Pritom bi osobe koje su sklone pušenju također mogle razmisliti o prestanku.

 

I premda su gore spomenuti uzročnici najčešći kod obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti, nikako se ne smije zanemariti „genetski kod“. Upravo se u tome i očituje potreba i svrha pravodobnog i redovitog sistematskog pregleda, jer će i u naizgled zdravih, vitkih i sretnih osoba, utvrditi da pripadaju malom, ali također rizičnom postotku populacije kojoj je u genima zapisana bolest srca. Svjedoci smo, na žalost, čak i među mlađom populacijom, iznenadnih kolabiranja na sportskim terenima, iznenadnih infarkta i smrtnih ishoda, upravo zbog srčanih bolesti.

 

Redovitim sistematskim pregledima i kontrolama preduhitrite da se to dogodi i vama. Savjetuje to i dr. Mladen Jukić, dodajući kako je u svojoj praksi imao pacijente mlađe od 30 godina koji su doživjeli infarkt te da je u 50% slučajeva prvi simptom bio infarkt ili iznenadna smrt. Stoga je, ističe dr. Jukić, iznimno važno dijagnosticirati ovu, još nepredvidljivu bolest dovoljno rano, jer se u današnje vrijeme uistinu uspješno liječi.

 

Istaknimo i da bolesti srca i krvnih žila ne pogađaju jednako muškarce i žene te nemaju uvijek iste poratne pojave. Naime, muškarci do 50. godine života češće obolijevaju te se, prema najnovijim istraživanjima utjecaja bolesti srca na ostale tjelesne funkcije, ta oboljenja dovode u vezu s impotencijom. Stoga je, savjetuje dr. Jukić, uputno s obzirom na popularnost i široku primjenu lijekova koji se danas prepisuju kod erektilne disfunkcije, prije njihove upotrebe obaviti pregled kod kardiologa.

 

Žene su pak sve do pojave menopauze, koja nastupa oko 50. godine života, zaštićenije od srčanih bolesti. Tek nakon menopauze žene postaju izloženije tim bolestima podjednako kao i muškarci.