Tjelesna aktivnost

 

Tjelesna je aktivnost drevni lijek za kralježnicu

Ako ste ovog ljeta odlučili učiniti nešto za svoju kralježnicu, važno je znati da se prevencija bolova u kralježnici temelji na dvjema osnovnim razinama. Prva se odnosi na stjecanje pravilnih životnih navika, a druga uključuje profesionalnu pomoć liječnika i terapeuta te izvođenje određenih vježbi. Treba napomenuti kako je spavanje jedan od glavnih uzročnika koji mogu izazvati bol u leđima. Tijekom noći vertebralna muskulatura kontrahira, a uz smanjenje elastičnosti smanjuje se i vaskularizacija. Posljedica je manji dotok kisika do tkiva. Zato se može dogoditi da nakon buđenja teško ustajemo, da osjećamo difuzni bol na cijeloj lumbalnoj zoni. U mnogim je slučajevima dovoljno nekoliko minuta pod tušem da mišići vrate prirodnu elastičnost, ali onima manje sretnima i obično navlačenje čarape može izazvati mišićne kontrakcije, tj. ukočenje. Stoga je veoma važno pomno odabrati madrac, upravo kao i jastuk.

 

Pretjerana tjelesna težina i stres dodatno opterećuju kralježnicu

Bol u leđima može se javiti i zbog prekomjerne tjelesne težine. Pritom je veoma važna upravo raspodjela tjelesne masnoće. Naslage masnoće nakupljene na trbušnom dijelu golem su napor za kralježnicu koja mora nositi toliki teret. Ukoliko je takvo stanje dugotrajno, rezultira bolovima u lumbalnim dijelu. Briga, anksioznost i drugi psihološki problemi mogu zbog refleksnoga živčanog mehanizma promijeniti normalan mišićni tonus. Takve vrste napetosti najčešće izazivaju bolove u donjem dijelu kralježnice. Stoga je veoma važno smanjiti stres, u čemu iznimno pomažu tehnike opuštanja.

Spomenimo i tjelesnu aktivnost koja je pravi lijek za kralježnicu i dovoljno je desetak minuta za jačanje mišića. Stoga nije rijedak slučaj da posjet liječniku završi upućivanjem na preventivnu motoričku aktivnost. Primarni cilj svih programa vježbanja u prevenciji i smanjenju bolova u leđima jest jačanje abdominalne, spinalne i lumbalne muskulature i povećanje njihove elastičnosti. U isto vrijeme vježbanjem se potiče oksigenacija tkiva. Idealne tjelesne aktivnosti za sprečavanje bolova u leđima nema, ali zato postoje posebne vježbe jačanja i istezanja. U mnogim je slučajevima mnogo važnije vratiti izgubljenu elastičnost nego pojačati mišićni tonus.

 

Istezanje nakon vježbanja nije „gubljenje vremena“

Istezanje na kraju svakog vježbanja ne treba smatrati gubitkom vremena. Izvedena nepravilnom tehnikom i nepravilnim pokretima, tjelesna aktivnost može biti štetna za kralježnicu. Stoga nije naodmet vježbe izvoditi pod vodstvom stručnog trenera. Korištenje prave opreme i stjecanje navike zagrijavanja samo su neke mjere opreza kojih se valja držati ako se želite riješiti napetosti u leđima bez nepotrebnih rizika. U većini je slučajeva za veliko poboljšanje dovoljno vježbati desetak minuta na dan. U drugim se pak slučajevima problem u korijenu riješi uklanjanjem činitelja rizika (pretilost, stres, nepravilno držanje i dr.). Isto tako, savjet je da se s vježbanjem ne smije pretjerivati. Premda su proljetni i ljetni mjeseci vrijeme koje mnoge potakne na veću tjelesnu aktivnost, ne valja zaboraviti da, za razliku od profesionalnih sportaša, rekreativci često ne znaju postaviti granicu tjelesnog opterećenja kojem se smiju podvrgnuti, kao ni procijeniti intenzitet i učestalost treninga ili sportske aktivnosti.

 

Ne precjenjujete svoje mogućnosti!

Prije svakog treninga ili intenzivnije sportske aktivnosti treba se odgovarajuće pripremiti. Izostanak istezanja i zagrijavanja, prekomjerno naprezanje, neadekvatna sportska oprema, nedovoljan unos tekućine tijekom sportske aktivnosti te izostanak odmora, neki su od glavnih uzroka ozljeda sportaša rekreativaca. Stoga se prije početka bavljenja sportskim aktivnostima posavjetujte s liječnikom da biste te aktivnosti prilagodili svojim mogućnostima i potrebama, posebno ako osjećate bol u kralježnici. U pravilu sa sportskim aktivnostima treba početi postupno, dva-tri puta na tjedan, u početku kraće, od 20 do 30 minuta, uz postupno produljenje. Važno je prije početka vježbanja istegnuti i zagrijati mišiće jednostavnim vježbama ili laganim trčanjem da biste ih pripremili za veći napor. Također nakon treninga obvezno treba istegnuti mišiće kako biste ih opustili. Prije i za vrijeme vježbanja treba piti mnogo tekućine. Osjetite li bol tijekom vježbanja, vježbu odmah treba prekinuti da bi se izbjegla ozljeda. Vodite računa o odmoru da ne preopteretite organizam.