Svrha medicine je liječiti bolest, a ideal je spriječiti nastanak bolesti. Ako je bolest neizbježna, otkrivanje u ranom stadiju omogućuje uspješnije liječenje. Kasno postavljena dijagnoza najčešće je uvod u iskustvo trpljenja i boli te straha zbog dugotrajnijeg i neizvjesnijeg oporavka. Zbog bolje prevencije pobolijevanja i ranije dijagnostike, u medicinskoj praksi je uobičajeno raditi preventivne sistematske preglede.

Što je sistematski pregled?

To je cjeloviti, detaljni pregled tijela i većine organa (“od glave do pete”). U Poliklinici SUNCE standardni sistematski pregled sastoji se od sljedećih elemenata:

 

  • Klinički internistički pregled
  • EKG
  • RTG srca i pluća (na indikaciju)
  • Pregled dojki (ultrazvuk za žene do 40 godina, mamografija za žene iznad 40 godina)
  • UZV trbuha
  • Ginekološki pregled, PAPA test i ginekološki UZV
  • UZV prostate i PSA (kod muškaraca iznad 40 godina)
  • Laboratorijske pretrage (KKS, glukoza, kreatinin, bilirubin, urati, CRP, ukupni kolesterol, HDL kolesterol, LDL kolesterol, trigliceridi, AST, ALT, GGT, ALP, kalij, natrij, kalcij, urin-test traka)

Ako se tijekom sistematskog pregleda pojavi potreba za kontrolom od ranije prisutne bolesti ili se otkrije nova, predlaže se dopuna standardnog programa i obavljaju se dodatne pretrage ili dijagnostički postupci (npr. ako se nađe povišena koncentracija glukoze u krvi, određuje se HbA1c ili ako se nađe povećana štitnjača, određuje se koncentracija hormona štitnjače i radi se ultrazvuk štitnjače).

Zašto sistematski?

Već je rečeno: radi ranog otkrivanja bolesti i pravovremenog liječenja. U današnje vrijeme, prema učestalosti i smrtnosti, na prvome mjestu su bolesti krvožilnog sustava, a odmah nakon njih slijede maligne bolesti, potom bolesti dišnih putova, reumatske i druge bolesti.

 

Nezdrav način života, nepravilna prehrana, stres, pušenje i nedovoljna tjelesna aktivnost smatraju se čimbenicima rizika za nastanak ovih oboljenja. Sve veća učestalost povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti, prekomjerne tjelesne težine i povišenih masnoća u krvi dovode do oštećenja krvnih žila, infarkta miokarda, zatajivanja srca i moždanog udara. Nerijetko se čimbenici rizika ovih oboljenja, inače latentno prisutni mjesecima i godinama, otkriju prilikom sistematskog pregleda.

 

Uspjeh liječenja i prognoza malignih oboljenja (rak prostate u muškarca, rak dojke i maternice u žena, kolorektalni karcinom, karcinom želuca, rak pluća) značajno ovise o pravovremenom otkrivanju bolesti. Međutim, često se razvijaju podmuklo, bez ikakvih ili ozbiljnih simptoma. Osim naslijeđa, u čimbenike rizika pojave maligne bolesti također ubrajamo način života, prehrambene navike, tjelesnu (ne)aktivnost, pušenje te kronične bolesti. Redoviti sistematski pregledi omogućuju pravovremeno otkrivanje nekih malignih promjena probiranjem (npr. određivanje koncentracije PSA u svih muškaraca starijih od 40 godina, pregled i ultrazvuk dojke u svih žena, određivanje krvi u stolici u svih osoba starijih od 50 godina) ili ciljanom dijagnostikom u članova obitelji osobe oboljele od karcinoma.

Kako često?

Preporučeno je obaviti sistematski pregled jednom godišnje ili jednom u dvije godine, ovisno o dobi, zdravstvenom stanju ili postojanju čimbenika rizika. Starija životna dob, kronične bolesti, pozitivna obiteljska anamneza i postojanje drugih čimbenika rizika opravdavaju i češće sistematske preglede.

Vrste sistematskih pregleda